Potreba  Znanja

    Poslije godišnjih odmora počinje i nova školska godina, mladima nužna potreba za stjecanjem novog znanja.

    Za one koji izlazak iz školske klupe

mjere ne godinama nego desetljećima nije opravdanje za izbjegavanje stjecanja bilo kakvog znanja. Ne kaže se u narodu bez veze «Čovjek se uči dok je živ, pa ipak umre budala». Danas, jedan od najvećih društvenih problema, kako mladima dočarati vrijednost škole i učenja u našim životima. Kako objasniti, da čovjek kao racionalno biće nije ništa drugo nego sakupljač iskustava prošlih naraštaja. Zar svi mi iz dana u dan, iz godine u godinu ne učimo sve više, zar se ne sjećamo barem nečega što smo naučili pa tome dodajemo novo znanje i tako obogaćujemo svoje znanje a sebi olakšavamo život. Jer baš to znanje nas razlikuje od životinja, koje prenosimo sa koljena na koljeno.

     Tako sa svojim pojedinačnim znanjem pridonosimo razvitku i poboljšanju citave zajednice i ljudskog roda. Jer ako uzmemo da prvi čovjek koji je uvidio da VATRA nije samo opasnost, nego da se pored vatre možeš i grijati u hladnim zimskim danima. Tako grijajući se desetljećima, možda slučajno, praistorijski ljudi vođeni znatiželjom, (znatiželja je uslov za stjecanjem novog znanja) bacili su komad sirovog mesa na tu istu vatru i evo ga znanje koje se održalo do dan danas.

     Naravno dodavanjem naših iskustava čovjek danas ima gril i jede pečeno meso. Eto ako izuzmemo činjenicu da posjedujemo nekakvo znanje koje smo pokupili od svog rođenja i čovjeka zamislimo kao golo živo stvorenje ravno majmunu. Vjerovatno bi drhatali negdje sakriveni od hladnoće, nesposobni da ulovimo ni ručak a kamoli da od te iste lovine napravimo odjeću, jer ne posjedujemo znanje za to. Zato posjedujemo milijon malih iskustava koja su nam potrebna u životu danas ali to praiskonsko iskustvo smo zaboravili (osim nekolicine naših dobrih lovaca, koji su dobro slušali svoje predke i danas to primjenjuju u svom načinu lova). Živimo u sretnom dobu gdje je znanje dostupno svima, (naročito otkrićem računala i interneta) stoga smo sami krivi ako nismo na vrijeme ili nikada došli do zaključka da je znanje

u stvari ključ blagostanja.

     Dobro, opća povijest čovječanstva ima u svom toku i mračnih perioda, zahvaljujući baš tom znanju pa je došlo do otkrića mnogih izuma koji su bili pogubni za čitave nacije. Ako zanemarimo pojedinačne promašaje ljudsko znanje se stalno povećavalo i mijenjalo.

     Jer i poslije padova najgroznijih Carstava i poredaka, pa čak i pojedinih država uvijek je ostajalo nešto što smo trebali naučiti i dodati svome znanju, jer danas je iznimno važno ne stajati u mjestu, ići naprijed i učiti i samo učiti jer obrnutog puta nema, ako želimo opstati.

Druge životinje imaju tjelesne prednosti nad ljudskim bićima: bolje vide, čuju i njuše, brže trče.      Ni životinjama ni biljkama nisu potrebne kuće da bi u njima živjeli, a ne trebaju pohađati ni škole kako bi naučili preživljavati u neprijateljski nastrojenom svijetu.


Stoga djeco knjigu u šake i učiti, samo učiti

da Vas ne gledaju kako drhtitenegdje u ćošku  goli i bosi.


Pozdravlja Vas vaš

Boris B. Iko


Homepage Uhren
Aktuelles Datum

Ovdje se ne rađa

samo da se živi

 

Ovdje se ne živi

samo da se umire

 

Ovdje se ponekad

i umire da se živi

Potočani iz ptičje perspektive