MEMORIJALNI DAN POTOCANI 2 / JOSAVA

Kako objasniti i napisati emocije.Koju igru riječi upotrijebiti,koje vratolomije logike je potrebno napraviti da bi se shvatila ta emocija koja nas eto jednom u godini ponese na „Memorijalni dan“ u Potočanima 2 / Jošavi.Teško,jako teško.Kako objasniti tugu dragom nam pjesmom koju zapjevasmo,kako objasniti žalost veselom igrom na terenu,kako objasniti da nam nedostajete,pa kako drugačije nego svojim prisustvom.

 

Kako objasniti onima koji razmišljaju o dvanaesto satnom vremenu provedenom u autu/busu i onom užasu koji ih zbog toga obuzima.Možda dobronamjernim savjetom da isključe logiku i prestanu živjeti u budućnosti po principu „sutra ću“ ili „kasnije kad budem u prilici“ „kad odem u penziju“. Kako objasniti te emocije onima kojima je život skup želja,nadanja a nije skup vlastitih doživljaja.Duboki osjećaji i velike emocije zahtijevaju i određenu veličinu duha, u kojem se lakoćom mogu pronaći nesebičnost,velikodušnost,tolerantnost.Takav duh i osjećaj za svoje poginule prijatelje,taj osjećaj zajedništva i pripadnosti za sve koji nas svake godine tako srdačno dočekaju. Taj osjećaj je svemir sam za sebe,za neke divan koji svojom prisutnošću žele uveličati taj čin,za one što su sve udaljeniji taj osjećaj će ostati vječno neshvatljiv.

 

Ljudskost ne otkrivaju nedokučivi osjećaji u srcu nego iskreno učinjeni postupci. Nemojte me pogrešno shvatiti,nije ovo čežnja za nekakvim jedinstvom ili žudnja za nekom bliskošću svih nas iz Odžaka. Možda sam samo htio naglasiti da nam je sve veći razmak između želja i vlastitih doživljaja a život je i dalje samo skup vlasitih tvorevina. Sve dotle dok budemo čučali i šutjeli u svom nepomičnom svijetu nadanja,život će nam biti lišen velikih emocija i osjećaja,sveden na golu nedokučivu čežnju.

 

Biće ipak da nas nekolicina koji se upute svake godine na „Memorijalni dan“,nije ništa više do mala skupina iracionalnih nostalgičara,kojima još nije izblijedila slika punoga busa ozarenih lica koja su se uputila toga dana prema Potočanima.Njima još u ušima odzvanja iskreni smijeh onog dijela gena,koji se kao nekom nevidljivom rukom probudi čim ostavimo Breganu iza svojih leđa. Eto,ovih par redaka je trebalo biti ništa više nego pratnja ovim fotkama koje ste vidjeli ili ćete vidjeti,međutim osjećam da se pretvara u žal što nas je iz godine u godinu sve manje. Nemojte mi samo o godinama i teškom putovanju,tom otrcanom obliku ravnodušnosti kojim štitite samo svoju veličinu.Kojoj se to čudnoj budućnosti radujemo u ovom besmislenom svijetu,gdje je nestala ona plemenitost koja nam je davala poticaj da učinimo nešto što bi našim životima dalo bar malo smisla.

 

Znam da mnogi misle da se lakše živi ako bi se smisao ostavila po strani,međutim to isključivanje i cjepidlačenje neće olakšati olovni uteg u duši jedne prazne sudbine.Čovjek je biće čopora,možda ćemo kao i slonovi otići daleko,vođeni valjda mirisom sočne zelene trave,kojom ćemo lakše nahraniti sebe i svoje potomke.Ali negdje u podsvijesti im se urezao potok,greben gdje su rođeni,kad jednom shvate da im otkucavaju poslednji sati i smrt im postane stvarnost,zapute se nazad kao onom grebenu ili potoku,kad već nisu sigurni gdje će im duša odlepršati,kao uplašena golubica,da ostave svoje tijelo u poznatom okruženju i među takvim kakvi su oni sami. Želio sam Vam samo prenijeti poruku,čopor Vas nije zaboravio.Dobro ste došli, dio ste njega i on je dio Vas. Ne zaboravite,ako Vas stvarnost sustigne,igre su završene i nema reprize.

 

Srdačno Vas pozdravlja

 

Boris B. Iko

NOVI ŽIVOT STAROG HRASTA

Izložba replika u abonosu izrađenih posuda kostolačkog doba

U sklopu kulturne manifestacije Posavsko kolo, koja se održava 20. put  uz blagdan Velike Gospe, u Odžaku je 12.8. otvorena Izložba replika posuda kostolačke kulture. Izložba je otvorena pod imenom 'Novi život starog hrasta', a sadrži 33 posude, različitih oblika i veličina, koje ručno izrađuje Ivo Jelušić iz Vojskove, mjesta u općini Odžak. Dva dana prije otvaranja, ova izložba je predstavljena i stanovnicima Potočana. 

Kada su prije nepunih 60 godina dr.Alojz Benac i kustos Đuro Basler vršili jedno sistematsko iskopavanje na lokalitetu Pivnica (Potočani) kod Odžaka, naišli su na nešto fragmenata i nekoliko cijelih keramičkih posuda. Sve je upućivalo na čistu kostolačku kulturu na ovome prostoru. Dakle, preživjele su, da tako kažemo, više od pet tisuća godina. Tog trenutka Pivnica je ušla i zvanično na povijesnu kartu naše zemlje. Pronađeni eksponati se čuvaju u Zemaljskom muzeju BiH i biti će dio jedne od slijedećih postavki.

 

Ivo Jelušić iz Vojskove je čuo za taj dio povijesti svoga kraja…: 'Povijest ovog posavskog tla me je uvijek zanimala… oblik tih posuda mi se stalno motao po glavi, a nekoliko pokušaja sam napravio s običnim drvetom. Posude su izgledale prelijepo, ali sam osjećao da tu nešto nedostaje. Sve dok mi u ruke nije došao jedan komad abonosa, star preko četiri tisuće godina… tako sam, vrteći u ruci komad abonosa, nastalog od hrasta lužnjaka, došao na ideju: uraditi posude koje će oblikom biti replike zdjela  pronađenih na Pivnici, ukrasiti ih istom šarom i ornamentima koje su krasili originalne kostolačke posude, a uraditi ih od drveta koje je raslo jako, jako davno u neposrednoj blizini Pivnice i izvađenog iz korita rijeke Bosne. Ako uradim takvu zdjelu, mislio sam tada, spojiti ću na jednom mjestu sve što trenutno imamo.' – o svojim početcima govori autor Jelušić.

 

Tako je Ivo, jednu po jednu, od fosiliziranog drveta hrasta lužnjaka - abonosa, koje je izvađeno iz rijeke Bosne, uspio napraviti 33 posude, koje su predstavljene posjetiteljima izložbe 'Novi život starog hrasta'. Oduševljeni tom poviješću i prelijepim ornamentima, s poštovanjem gledajući tih 4000 godina staro drvo u novom obliku, svi su se složili da je u te posude upisana povijest ovog dijela Posavine, a i šire.

 

Niti jednu repliku kostolačke posude Jelušić ne radi napamet. Izrađuje ih  po dokumentaciji koju je dobio od Zemaljskog muzeja BiH.  Sama izrada je slojevita i dugotrajna. Svaka posuda je sastavljena iz nekoliko prstena, a svaki prsten od 16 dijelova. Sve se to lijepi, tokari i brusi, da bi konačno posuda dobila svoj završni oblik. Onda nastupa ukrašavanje…

 

'Svaka kultura u povijesti čovječanstva je ostavila svoj trag u svim sferama života, pa tako i u keramici. Različite narode prepoznajemo po oblicima keramike, ali i prema ornamentima kojima su ukrašeni. Za oslikavanje ovih replika koristim crteže koje sam također dobio od djelatnika Muzeja i trudim se da budu što vjerodostojniji originalima…' - kaže Ivo.

Sama Izložba je iznenađujuće dobro posjećena, a na otvaranju je bila prisutna i prof.dr. Andrijana Pravidur, viša kustosica Zemaljskog muzeja, koja je imala samo riječi hvale za organizaciju izložbe, kvalitetu postavke i samu ideju: - 'Upravo je i cilj ove izložbe da se podsjetimo na ono što imamo, da širimo vijest o tome, da napravimo jedan kulturni brend i zaštitimo kulturno naslijeđe našeg područja.', - dodala je pri kraju svog izlaganja o kostolačkoj kulturi posjetiteljima u prepunoj dvorani odžačke Beledije.

 

 

S ovim riječima profesorice Pravidur složio se i načelnik odžačke Općine, Jakov Ivanković, dajući bezrezervnu potporu ovome projektu stvaranja novog bosansko-hercegovačkog brenda na lokalnom nivou: - 'Mnogo truda je uloženo u izradu ovih posuda, ali mnogo truda se mora još uložiti da ovo postane jedan od simbola Odžaka i Bosne i Hercegovine, jer, ovo je vrlo stara kultura i predstavlja sve narode koji su živjeli ovdje…'

Nakon Male vijećnice, gdje je otvorena, Izložba seli u prostor Pastoralnog centra Župe u Odžaku, gdje će ovu postavku biti još neko vrijeme moguće vidjeti i upoznati se s njom.

Još neko vrijeme ćemo imati mogućnost stati ispred posude od abonosa i ponosno dodirnuti prošlost!

 

 

- 'Kako to prekrasno zvuči!' – rekao je mons. dr. Franjo Komarica, koji je vidjevši eksponate, jednostavno 'naredio': -'Vi možda niste ni svjesni koliko je ova izložba važna  i koliku vrijednost imaju eksponati koje sam imao prigodu vidjeti. Ovo ne smije ostati zatvoreno u ovoj prostoriji. To je isto kao da su one posude koje su pronađene, iz Sarajeva vraćene na Pivnicu i tamo opet zatrpane… O ovome se mora čuti!'

Što nam je drugo preostalo, nego napisati ovaj članak … J

Tako je u uho autora 'ubačena buba'…

'Nakon ove izložbe, ja vjerujem, da će kostolačka kultura, lokalitet Pivnica i Potočani kod Odžaka, biti upisani ne samo na povijesnu kartu, jer oni to već i jesu, već i na turističku kartu…'  - rekao je prilikom otvaranja ove izložbe Ivo Jelušić, autor replika starih kostolačkih posuda izrađenih u abonosu, predajući prvi izrađeni suvenir u obliku prastare posude, gošći iz Sarajeva, prof.dr. Andrijani Pravidur.

 

 

Više informacija možete dobiti na e-mail abonos.posavina@gmail.com.

ABONOS

Drvo je osjetljivo na vlagu i brže propada ako je u vlažnijem okolišu. Ali, ukoliko je ono potpuno uronjeno u vodu, bez kisika, njegov vijek trajanja može biti dulji nego ako je stalno izloženo promjenama okoliša. Kada drvo odleži dugi niz godina u mulju vode tekućice, ono se anaerobno fosilizira, i nastaje subfosilno drvo. Kao takvo, subfosilno, najčešće nailazimo na hrast, brijest i jasen. Ako je riječ o hrastu, nastaje hrastov abonos, odnosno “crni hrast”-dub. Njegove nove osobine su : iznimna čvrstoća, tvrdoća, velika specifična težina i izuzetna otpornost na vanjske nametnike. Starost mu se određuje prema intenzitetu boje, količini soli i željeza u drvu te metodom C-14, uz pomoć radioaktivnog izotopa ugljika. 

PIVNICA

 

Lokalitet Pivnica se nalazi u Potočanima, kod Odžaka.

Čini ga jedan izduženi brežuljak i njegova istočna i zapadna strana se strmo spuštaju prema potocima koji su u blizini. S brežuljka se pruža odličan pogled na ravnicu, a lokalitet pripada donjem toku rijeke Bosne. To je dominantna lokacija, srednje visine, sa tri strane odvojena od okolnog terena, a samo jednom stranom vezana za zaleđe.

Da tu 'nešto ima' otkrili su ratari koji su oranjem na površinu izvukli i brojne fragmente keramike.

ZNAČAJ

 

“Nalazi Vis kod Dervente, Pivnica kod Odžaka i Donja Mahala kod Orašja imaju veliki značaj u predstavljanju kostolačke kulture na ovome području, a posebno važno je nalazište Pivnica (Potočani) jer se tamo naišlo na jedinstven lokalitet na kojemu nije došlo do miješanja s drugim kulturama.“

 

(Dr. Alojz Benac, 1962.g.)

Informacija o izgradnji vodovoda Potočani - Jošava

     Do sada su završene dvije faze radova na izgradnji vodovoda Potačani - Jošava.

      Izvršeni  radovi u  prvoj fazi se odnose na  izgradnju pumpne stanice u Jošavi, te izgradnju cjevovoda u duljini od 5,7 km. Ugovor za ovu fazu, nakon provedene natječajne procedure, i izbora najpovoljnijeg izvođača, je sklopljen sa poduzećem Š.F. Inženjering d.o.o. Tuzla. Ukupna vrijednost uloženih sredstava u ovoj fazi iznosila je 162.911,20 KM.

 

Kompletan prilog

 

 

 

25. godina prelaska rijeke Save u Svilaju iz Hrvatske u Odžak

     Dvadeset  pet godina je prošlo od kada je 11 branitelja 102. HVO brigade Odžak dalo svoje živote prilikom prelaska rijeke Save u Svilaju iz Hrvatske u Odžak. 

     Počast poginulim braniteljima odali su predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obitelji stradalih branitelja, izaslanstva Općine Odžak, Općinskog vijeća Odžak, Županije Posavske, političkih stranaka i pomoćnik ministra branitelja u RH, Nenad Križić.

      Prigodnim govorom prisutnima se obratio zapovjednik 102.brigade Tomislav Božić, općinski načelnik Jakov Ivanković, ministar branitelja u Vladi Županije Posavske Marijan Kopić i pomoćnik ministra  branitelja u Republici Hrvatskoj Nenad Križić.

 

Potpisana Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Vukovara i Općine Odžak

    Povodom 22. manifestacije " Dani sjećanja" (25.05.) jedan od mnogobrojnih uzvanika i dužnosnika iz RH  bio je i gradonačelnik grada  Vukovara Ivan Penava.

Nakon svečanosti otvaranja i blagoslova Spomen parka i potpisivanja Povelje o prijateljstvu i suradnji grada Vukovara i općine Odžak, razgovaralo se o gospodarskoj suradnji i svim drugim budućim suradnjama ova dva teritorija  koja spaja ista sudbina prošlosti.

 

Kompletan prilog

 

Kardinal Vinko Puljić predvodio je svetu Misu na Nujića groblju

Poslije svečanog otkrivanja i blagoslova Spomen parka uslijedila je procesija i sveta Misa na Nujića groblju koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a sve nazočne je pozdravio župnik Pavao Brajinović riječima:

Uzoriti gospodine kardinale, gospodine predsjedniče, dragi naši prijatelji!

 

 

Kompletan prilog

 


Juro i Šime 5

Dok su susjeda Kata i strina Mara završavale sa sadnjom krompira,čiča Juro i Šime su uveliko bili u drugoj olbi rakije.U nekom drugom danu,jer su dogovarali odlazak u grad,kako bi sredili nekakve papire što im je trebalo za penziju.Čiča Juro bi tome pridavao toliku važnost,kao da bez toga neće dobiti novce a radilo se o običnom otvaranju računa u banci.

- Sutra ćemo ako bog da zdravlja otići sa Marijanom u grad da sredimo te papire.- obraćao se Šimi – nemoj da prispavaš,čoek radi i nemere nas čekat –

- Asti ga,gospe ti,šta se apelatiš.Kad san ti ja kasnija,tačni san od tebe stoput – Šime bi kontrirao.

- Isukrsta ti,ne laprdaj,da nema Kate zakasnio bi na svoj sprovod –

 

Kompletna priča

 

Život u BiH 3

   Moj boravak u BiH naveo me na razmišljanje, priču o povratku a samim tim i detaljnije posmatranje svega oko sebe. Bilo je tu svega,lijepog druženja pripadnika iste vrste „ljudi sa sela (humus seljakus), poneko ulijetanje gradskih seljaka (asfaltus seljakus). Provodio sam dobar dio svog vremena kod velikih ugostitelja (drpus maximum), bio srdačno uslužen od konobara (drpus pikolo). Proveo nezaboravno veče sa dragim ljudima dok je pjevačica (vriska dupetarija) pjevala nezaboravne pjesme sevdaha (plačkus pjesmus).

   Naravno,   kratkovidan sa naočalama koje mi je nataknula mrska Evropa,nisam dokučio tu briljantnost, jasnoću poruka koje sam primjećivao.    

 

Kompletna priča

 


Treća faza na projektu vodoopskrbnog sustava Vrbovac- Jošava

    U sali Male vijećnice u Odžaku  općinski načelnik Jakov Ivanković, zajedno sa koordinatorom na projektu vodoopskrbnog sustava Vrbovac- Jošava  Anom Ćulap  održao je  sastanak s predstavnicima UNDP-a Edinom Sabrihafizović, Nasihom Podzder i Mirnom Dabić Davidović, predstavnikom izvođača radova Roading  d.o.o. Gračanica  Osmanom  Mujkićem i  predstavnicima nadzora nad izvođenjem radova IPSA Sarajevo, Edinom Ligotom i Edinom Bajrićem.

     Cilj  sastanka bio je uvođenje u posao izvođača radova,te nastavak radova na  vodoopskrbnom sustavu Vrbovac – Jošava.

 

Kompletan prilog

 

Potočansko  Prelo  2017

Braća Vidović , Marina Komljenović i HKUD Croatia Basel

oduševili brojnu publiku na Potočanskom prelu.

 

Kompletan prilog

 

Suradnja lovačkog društva „Fazan Odžak“ -Sekcija  „Lipa“  i osnovne škole „Vladimir Nazor“ Potočani

   Na inicijativu Lovačkog Društva „Fazan“ Odžak  tj. sekcije „Lipa“ iz Potočana  organiziran je jesenji izlet učenika Osnovne Škole „Vladimir Nazor“-Potočani.

   Posjećen je lovački dom u Potočanima a lovci su ovom prilikom prenosili i praktična iskustva na mlade školarce ; kako naložiti vatru , kako ispeći kobasicu , kako se hrani divljač  a za kraj je i „Lovočuvar održao kratko predavanje o šumi , životinjama koje tamo žive, o svojim zadacima u šumi i o zaštiti divljači od krivolovaca.

   Sve u svemu , jedna hvalevrijedna akcija u kojoj su najviše uživala a ujedno i naučila djeca Potočanske škole. Na kraju su se učenici (njih dvadeset i četvoro) i učitelji zahvalili lovcima i uručili im jednu „Zahvalnicu“ za pažnju koju su im lovci posvetili.

 

Kompletan prilog

 

Lovačka  Čobanijada  2017

   Lovačko društvo "Fazan Odžak"

održalo je Čobanijadu 4.11.2017.

u Motelu Nova Lađa.

   Natjecale su se četiri lovačke sekcije u pravljenju čobanca.

   Lovačke sekcije su: Lipa, Sava, Bosna i Kadar

   Prvo mjesto je osvojila sekcija Sava

   Drugo mjesto je osvojila sekcija Lipa

   Treće mjesto je osvojila sekcija Bosna

 

 

Članovi stručnog žirija su:

Načelnik gospodin Jakov Ivanković

gospodin Anto Peranović

gospodin Huso Topalović.

 

Kompletan prilog

 

Počelo se sa radovima na lokaciji vodocrpilišta u Jošavi

  Izvođač radova na gradnji prve faze vodoopskrbnog sustava Jošava – Potočani  tuzlansko poduzeće ŠF INŽENJERING danas je počelo s radovima na lokaciji vodocrpilišta u Jošavi.  Potpisani ugovor za gradnju prve faze,  u što spada postavljanje crpne stanice i  izgradnja oko pet kilometara  glavnog cijevovoda,    vrijedan je oko 152 tisuće i 400 maraka, od čega će Općina Odžak osigurati  30 posto sredstava, a preostalih  70 posto  PCU-Ured za koordinaciju projekta.

 

Kompletan prilog

 

Memorijalni  Dan "Jošava 2017"

    Dana 9.9.2017 obilježen je tradicionalni

" Memorijalni dan "  u Jošavi.

   Pod sloganom" Ono čega se sjećam " sjetili smo se svih palih branitelja u Domovinskom ratu i spomenuli imena onih koje ne smijemo zaboraviti ;

Ivana Sivrića, Marinka Ambrozića, Pere Ambrozića, Jure Barbarića, Ante Grgića, Ilije Kljajića, Ante Kneževića, Zdenke Martinovića, Mate Pudića, Joze Tomića i Vinka Udovčića

   I ovaj put Memorijalni dan uveličali su gosti iz Dijaspore. Mještani iz Potočana i Jošave privremeno zaposleni  u inozemstvu (prvenstveno u Švicarskoj) ,koji su organizirano doputovali u zavičaj.

 

Kompletan prilog

 

Potočani - Podvučjak - Posavina

Miro Kljajić Jošava
Miro Kljajić Jošava

   Danas je rijetkost da netko ima slobodnog vremena, a kamoli da ga podjeli s drugima.     No ipak ih ima, a jedan od njih je Kljajić Miroslav Miro iz Potočana koji želi iza sebe ostaviti nešto napisano. Stoga je sročio jednu poeziju o svom rodnom mjestu koju vam preporučamo da pročitate.

 

Svakog jutro, kad zora zarudi,

Uhvati me, rastura mi grudi.

Tuče srce, hoće da ispane,

Stalno mislim, ja na Potočane.

 

 Kompletna pjesma i mnogo više...


Za izgradnju industrijske zone dat ćemo oko 200 hektara zemljišta

  Općina Odžak planira pokrenuti niz projekata koji bi rezultirali zapošljavanjem ljudi, ostankom mladih na ovim prostorima i razvojem gospodarstva. O tome koji su prioriteti, ali i problemi te općine, u intervjuu za Večernji list govori načelnik Odžaka Jakov Ivanković.

 

Na što je najviše usmjeren rad lokalne vlasti?

- Tijekom 2017. godine rad lokalne zajednice najviše je usmjeren na izgradnju vodovoda Vrbovac - Jošava - Potočani, čija je realizacija u tijeku. Vrijednost tog projekata je veća od 2 milijuna maraka, a njegovom izgradnjom bit će riješen problem opskrbljivanja vodom više od 3000 mještana općine Odžak. Također, aktivno radimo na izradi prostornog plan općine Odžak za razdoblje od 2015. do 2035., čiji bi se prijedlog u obliku nacrta trebao naći na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća. Prostorni plan će nam omogućiti kvalitetnije planirati razvoj općine, kako u infrastrukturnom tako i u gospodarskom dijelu.

Kompletan prilog

Mato Bulj talentom pronosi dobar glas posavski

   Prateći događanja i sudbine naših ljudi koji svojom sudbinskom životnom stazom koračaju diljem svijeta, ovaj put iz anonimnosti izvučena je priča o Mati Bulju koji svojim talentom pronosi pozitivan glas posavski daleko od rodnog zavičaja.        Mato Bulj je rodom iz Jošave-Potočana u općini Odžak i već više od dva desetljeća radi i živi u Švicarskoj.

 

Kompletan prilog

 

Početak radova na vodoopskrbnom sustavu Vrbovac-Jošava

     Općinski načelnik Jakov Ivanković održao je prvi radni sastanak s investitorima, izvođačima radova i ovlaštenim osobama za nadzorom nad izvođenjem radova  u  projektu vodoopskrbe naselja Vrbovac - Jošava.

    Sastanku su prisustvovali Alen Robović (UNDPI), u svojstvu koordinatora na projektu, Vladan Čukić i Obrad Šapčević (Zavod za vodoprivredu RS), stručni nadzor nad izvođenjem radova, Alaga Džekić i Nedžad Topčagić ispred izvođača radova i Ana Ćulap. koordinatorica  na projektu ispred Općine.

 

Kompletan Prilog

 

Promocija  nove  knjige  Zorana  Dujaka  "Obaveza"

   Sinoć je u Centru za kulturu u Odžaku promovirana četvrta knjiga Zorana Dujaka pod naslovom "Obaveza". Promociju je otvorila i njome moderirala Ružica Lović, čitajući na početku prvi pasus nove Dujakove knjige.              Treba kazati kako je mala dvorana centra

za kulturu ovom prigodom bila popunjena

do posljednjeg mjesta.

   Govoreći o knjizi Mr.sc. Anto Knežević je naglasio kako je ovo povijesni roman čija se radnja nastavlja tamo gdje prestaje radnja prethodnog Dujakovog romana "Plandišće", a ovaj je opet bio nastavak prvog Dujakovog povijesnog romana "Berlin pa Odžak". Zajedničko svim trima ovim romanima, kaže Knežević jeste da oni prate sudbinu hrvatskih ljudi odžačkog kraja od početka drugoga svjetskoga rata pa do sredine pedesetih godina prošloga stoljeća. 

 

Pročitajte kompletan prilog

 

" Potočansko  Prelo " 2016

Memorijalni Dan "Jošava 2016"

    15. memorijalni dan u Potočanima (Jošavi) održan je 10. rujna 2016. godine.

   Neumorna skupina od 20-tak putnika, iz svih dijelova Švicarske zaputila se, uveče 09. rujna, autobusom „Prevoz turista“ put Jošave, gdje su sretno stigli, ujutro 10. rujna.

   Vrijedni domaćini dočekali su svoje goste uz kavu, rakijicu i pečeni odojak.

    Za podsjećanje, ovaj memorijalni dan se organizira u znak zahvalnosti i sjećanja na poginule branitelje iz ovih krajeva: Ivana Sivrića, Marinka Ambrozića, Peru Ambrozića, Juru Barbarića, Antu Grgića, Iliju Kljajića, Antu Kneževića, Zdenka Martinovića, Matu Pudića, Jozu Tomića i Vinka Udovčića  čija imena su urezana u spomen ploču ispred doma u Jošavi. Na taj dan se odaje počast ne samo pomenutim, nego i svim poginulim braniteljima Bosanske Posavine.

Već 15. put sastaju se mještani, koji su ostali na svojim ognjištima, sa svojim susjedima i rođacima koji na taj dan dolaze iz dijaspore, većinom iz Švicarske.

Pročitajte kompletan prilog

 

Fra  Šimo  Ivelj  novi  doktor  Kanonskog  prava

    Rim - Fra Šimo Ivelj, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, obranio je 20. lipnja na Fakultetu kanonskog prava Papinskog sveučilišta Antonijanum u Rimu doktorsku disertaciju pod naslovom „Kanonske mjere s obzirom na napuštanje Katoličke crkve formalnim činom“.

    Radnja je podijeljena u tri poglavlja.

Prvo poglavlje, naslovljeno "Pritjelovljenje Kristovoj Crkvi prema Zakoniku kanonskog prava iz 1917. i 1983.", opći je uvod u tematiku. Naglasak je stavljen na sakrament krštenja sa izričitog pravnog gledišta, tj. na kanone 87 ZKP-1917 i 96 ZKP-1983, kojim osoba biva pritjelovljena Kristovoj Crkvi i stječe pravnu osobnost s dužnostima i pravima. Da bi vjernik u potpunosti mogao vršiti svoja prava i dužnosti koja su kršćanima vlastita, mora ostati u punom zajedništvu s Katoličkom crkvom vezom ispovijedanja vjere, sakramenata i crkvenog upravljanja. Samo krštenjem osoba pravno postaje član Katoličke crkve na konstitutivni, radikalni, ontološki i neizbrisiv način. Zahvaljujući neizbrisivom krsnom sakramentalnom pečatu (character baptismale) to pritjelovljenje ne može biti nikad izgubljeno, izbrisano ili opozvano, jer je po svojoj prirodi trajno i neopozivo.

Pročitajte kompletan prilog

 

 

Miris Kukuruze

Eh kako divan je

Miris kukuruznoga kruha

Od onoga Žita bijeloga.

Kako su mnoge godine

Urod svoj dale

Pa djecu mnogobrojnu i

Usta gladna nahranile.

Eh kako mirise kukuruza

Veličanstveno mami

Pročitajte dalje

 

U predvečerje ratnog Sarajeva

    Ulica u kojoj živjeh 1000 dana opsade zjapiše prazninom, a zrak tako gust i napetost tolika da se nožem mogla rezati. Jedini zvuk u našoj ulici bijaše onaj pisaćeg stroja iz Miljenkove kuće.

   Ulica Mile Radojevića za povijest strminom svojom podsjeća na brda moja prema lipi, po kad snijeg padne ne može se lako uzići niti sići, led bi nam podmetao noge i samo bi klizili niz srminu.

 

Pročitajte dalje


Izlet  kao  Vremeplov

   Danas je prosto nemoguće otvoriti jedan od ovih virtualnih medija a da ne naletite na tekstove žaljenja za vremenom koje je iza nas. Žalopojke svih tipova, za ljepšim životom, sretnijim i drugačijim djetinstvom, žal za vremenom u kojem smo bili mladi.

   Ko se danas ne sjeća prvih ekskurzija, prvih izleta u nepoznato. Tih dana kada smo prvi puta napuštali „domaći teren“ i gonjeni radoznalošću mladosti proširivali svoj vidokrug obrazovanja, kulture. Taj dan kad prvi puta kao nejaki pilići provirimo glavu ispod zaštitičnog trupla majke, samouvjereni da znamo sve što nam treba, upustimo se u pustolovinu. Vjerovatno poslije neprospavane noći, budno iščekujući jutro, možda i prvi puta dizali smo se na noge poslije prvog poziva.

Pročitajte dalje

 

Kad  ponestane  nade . . .

   Obično u vrijeme vjerskih blagdana preplavi nas mnoštvo svakojakih svetaca koji se smiješe sa isto toliko Instagrama. Poruke su različitog tipa ali uglavnom namjera im je ista, stoga tipovi sa predivnim plavim očima pružaju ruke i viču „imali mjesta za mene u tvom srcu“ dok se ženama preporučuje „otvori vrata svog doma,da osjetiš ljubav“. U suštini nisu to loše poruke, bolje je širiti ljubav prema bližnjem nego mržnju. Međutim, meni koji nisam baš na ti sa vjerskim ubjeđenjima, bude to nekako plitko,neubjedljivo, čisto da se zadovolji forma bez one naše ubjedljivosti u nešto, onako „iz dubine duše“.

   Znam da je „NADA“ vjera u mogućnost ispunjenja mogućeg, a nije „VJERA“ nada u ispunjenje nemogućeg. Shvatite kako hoćete ali iskrenost čestitki nije blještavi buket koji priča sa Vama na Instagramu, nego iskrena želja onog ko ga šalje. Ja vjerujem u žive svece oko sebe, ljude koji su živi ili su živjeli među nama kao sveci a mi smo ih doživljavali svatko na svoj način, ali većini su bili neinteresantni. 

Pročitajte dalje

 

Žrtva je žrtva  ili ???

   Davor Sučić, poznatiji kao Sejo Sexon, autor mnogih pjesama i pjevač kultnog sarajevskog benda Zabranjenog pušenja, nedavno je dao interviju u kojem objašnjava pojam revivala fašizma i ustašluka na prostoru bivše Jugoslavije. Slažem se sa njegovim riječima da treba povijest ostaviti povjesničarima te otvoriti adekvatnu polemiku u svim medijima, da se konačno prestane sa relativiziranjem svih žrtava, kako fašizma tako i komunizma.    Citiram Seju „ljepše je pričati momcima da su djedu presudili komunisti nego da je ubijao i klao“, vjerujem da žrtve u Bleiburgu nisu sve nevine žrtve, ali molim Vas zar je 100 tisuća ljudi kolateralna šteta ako je pri tom ubijeno tisuću loših. Ja mojim momcima nisam smio pričati ni da su ubijeni moji djedovi od strane komunista, nego smo krišom u tajnosti porodičnog doma govorili kako su djedovi nestali.

 

Pročitajte dalje

 

Ministar i Burgijanje

    Da prostite, glamatam onim daljinskim od televizora, pa letim sa jednog kanala na drugi, sad njemački pa „naš“ pa drugi, pa prvi.

    Naletim ti na HRT4,prijenos sjednice Sabora, velim sebi ajd ovo mi dođe nešto između pozorišta u kući, farme i velikog brata. Politikom se bavim tek toliko da znam kad su izbori,ko je „pobijedio“, ponekad znam ko je i predsjednik vlade. Kao ovih dana u hrvatskoj, bogami u hrvatskoj ovih dana znam i za ministra kulture dr.Hasanbegovića. Nemoš ti više otvorit novine, uključit televizor da ne pljuju po čovjeku. 

Pročitajte dalje

Pokojnom Tati

Evo opet nove pjesme moje

opisat ću ja djetinstvo svoje

u majčinom stomaku sam bio

kada mi je otac poginio...

 

Moj brat Dragan posve mali bio

malo našeg tatu zapamtio

kada me je majka porodila

po mom ocu ime mi nadila...

 

Udovica s dva sina nejaka

lijepo nas je odgajala majka

niti kukam nit kome prigovaram

u duši mi potreba se stvara...

 

Pročitajte dalje

Gljive i Mediji

   Kako mnogi kažu, istina je skoro pa uvijek na strani aktivne manjine. Pa reko daj da i ja budem malo aktivan,mada nemam namjeru da posjedujem istinu.

    Začuđuje me ovaj javašluk u medijima, neodgovorno drkanje pojmova. Da, neograničene slobode ponekad nisu dobre, pokazale su nam banke i njihovo globalno prodavanje „muda za bubrege“. Na kraju, mi se malo zajebali, pa spašavaj ko koga može, naravno regionalno. Očito je danas tako i sa ovim medijima

Pročitajte dalje


Mrzim  podrume

Mrzim podrume

onako tamne,

usnule.

Mrzim njihove kaldrme

kad uzdahe iz ćoška izbije

ko odluke teške kad zagrme.

Uredno spremljene

uspomene poredane u kutije.

Mrzim čudne ambicije

u trenutku zamrzle,

ko stid

kad u strahu obamre.

Mrzim stare modre kofere

u njih ugurane sušare,

 

pročitajte dalje

 

Gdje šargija sitno svira

Sad je ljeto u mom kraju

vjenčanja se pripremaju

Za svadbe se selo sprema

a mene još tamo nema

 

Gdje šargija sitno svira

uz nju cvili violina

Tu je moje rodno mjesto

Tu je moja Posavina

 

Iz ognjišta gdje se dimi

i gdje majka čeka sina

Tu je moja kuća stara

Tu je moja Posavina

 

pročitajte dalje

 


Evropo  jebem  te  gluvu !

     Već odavno gušim u sebi, velim malo ću ja to preuredit pa ću izbacit iz sebe. Kao prvo, da ne pametujem ja mnogo. Ja nikada nisam studirao i nisam zvršio nikakav fakultet. Ovo Vam govorim jer se danas završavaju fakulteti i bez studiranja. Ali nećemo o tome, svatko ima pravo na svoje mišljenje.Za mene je uvijek važnija bila životna škola nego bilo koja doktorska disertacija zasnovana na marksističkoj doktrini. Veći ekonomski stručnjak je radnik nižeg ranga u kapitalističkoj Evropi, nego ekonomski kolega kojem je magistarski rad

samoupravni socijalizam. Toliko o tome i toj hijerarhiji intelekta, teško je pameti odrediti i odgovarajući čin.Danas u vrijeme globalnog blebetanja i individualnog djelovanja/reagovanja mnogo toga je nejasno i nerazumno.

Pročitajte  dalje

Potočani - besmisao nevidljivih granica

Župa je dobrim dijelom smještena u općini Odžak, ali ne sva. Dio župe, posebno gdje je župna kuća i područje filijale Srnava, pripada Republici Srpskoj, pa ta granica prolazi između župne kuće i crkve.

Posavska župa Potočani, smještena nedaleko od Odžaka, pravi je smiraj za oči i dušu. Prolazeći plodnim ravnicama i brežuljcima, između rijeka Bosne i Save, pogled upija svježe izbrazdane oranice, polja kukuruza, uređena dvorišta i kuće moderne gradnje, gotovo nove, a mnoštvo kapelica uz put cjelokupnom ambijentu daje notu svetosti.

Čini se da ovdje vrijeme ima neki svoj ritam koji zahvaća i one koji kroče na potočansko tlo. Iščezava užurbanost, potreba za pogledavanjem na sat ili mobitel, napetost... Umjesto toga, prevladava mir, opuštenost, zadovoljstvo. Spontano se nameće misao o ljepoti življenja u ovom kraju i suživotu s prirodom koju je jesen dodatno prošarala i ukrasila svojim bojama, dok pluća udišu čist zrak koji tjera rumen u obraze.

 

Kompletna Priča 

 

Homepage Uhren
Aktuelles Datum

Ovdje se ne rađa

samo da se živi

 

Ovdje se ne živi

samo da se umire

 

Ovdje se ponekad

i umire da se živi

Potočani iz ptičje perspektive